MyImage

Pedološki uvjeti


Iako je otok Pag, u rimsko doba zbog svog prirodnog zelenila nazivan "zlatnim otokom" (Insula aurea) danas je to nažalost, naš najgoliji otok, sa svega 3,8 % šumskog pokrova.
Još 1935. godine Gračan je izvršio podjelu tala otoka Paga na: Paško, Kolansko, Novaljsko, Povljansko, Vlašićko i Smokvićko polje.
Zahvaljujući složenoj geomorfološkoj-litološkoj građi, na otoku Pagu razvio se relativno velik broj tipova tala, višeg i nižeg boniteta:

Kamenjar ( Litosol )
Sirozem na rastresitom supstratu ( Regosol )
Koluvijum ( Deluvijalna tla )
Vapneno dolomitna crnica ( Kalkomelanosol )
Rendzina na dolomitu, laporu, siparu, koluviju i mekim vapnencima
Smeđe na vapnencu i dolomitu ( Kalkokambisol )
Crvenica (Terra rosssa )
Rigolano antropogena tla ( Rigosol )
Aluvijalno tlo ( Fluvisol )
Močvarno glejno tlo ( Euglej )
Slatine ( Solončak )

Navedeni tipovi u prostoru dolaze u manje ili više heterogenim zemljišnim kombinacijama, tipa mozaik, niza i kompleksa u različitoj usitnjenosti, stjenovitosti i kamenitosti.
Složenost zemljišne kombinacije ovisna je o broju sistematskih jedinica, a obično u njoj dolaze 2 – 5 jedinica tla.

Trebalo bi spomenuti da je danas na otoku Pagu oranični prostor bilo da su to vinogradi, voćnjaci, maslinici, oranice ili vrtovi i do 90 % pretvoren u pašnjake. Najveće površine pod pašnjacima su u Paškom polju. Prema statističkom godišnjaku RH (1988 ) Na otoku Pagu imamo slijedeću strukturu poljoprivrednog zemljišta:

Pašnjaci 86%
Oranice i vrtovi 6%
Šume i makije 5%
Vinogradi 2,5%
Livade 0,5%

Pag je posebno dekorativan što je « goli otok «, bez raslinja, bijel od kamena, izbrazdan dugačkim suhozidima. Pašnjaci danas zauzimaju preko 80% površine otoka. Nekada su se prostirali na tlima najlošijeg boniteta, a danas je variranje plodnosti veće jer su zauzeli one površine koje je nekad težak obrađivao.