MyImage

Klimatski uvjeti


Glavni klimatski faktor za uspješnu vinogradarsku proizvodnju su toplina (temperatura), svjetlost, oborine i vjetrovi. Za uzgoj loze važna je toplina u vrijeme vegetacije kao i temperaturni ekstremi u svim fazama razvoja. U umjerenom pojasu uzgoja vinove loze najbitniji elementi klime nalaze se u slijedećim granicama:

Srednja godišnja temperatura 9°– 21°C, prosječna temperaturna suma za razdoblje vegetacije od 2600 – 6000°C. U fazi zimskog mirovanja vinova loza podnosi dosta niske temperature, ali pojedini organi su različito otporni.

Klima otoka Paga je mediteranska, ali uvjetovana položajem otoka i blizinom Velebita. Karakteristike su: vrlo toplo i sušno ljeto s kišnim zimama bez ili sa vrlo malo snijega. Velike ljetne vrućine pripisuju se krševitosti terena koji se upravo zbog obilja kamena i slabe vegetacije za vrijeme ljetnih sunčanih dana jako zagrijava. Ovo je naročito za otok Pag koji je najslabije obrastao šumom od svih kvarnerskih otoka. Ova negativnost ublažena je strujanjem vjetrova s kopna (bura) i mora (maestral).

Prosječna godišnja temperatura na otoku iznosi oko 16°C. Osim ove vrijednosti za uspješan uzgoj vinove loze važna je i srednja temperatura zraka u vegetacijskom periodu, a u Pagu ona je nešto viša od 20°C. Najhladniji mjesec u godini je siječanj a najtopliji srpanj.

Sunčeva svijetlost utječe vrlo povoljno na dozrijevanje i kvalitetu grožđa. Potreban broj sati osvjetljenja za lozu varira prema klimatskim prilikama, a kreće se od 1500- 2500 sati sunčeva svijetla što je na svim jadranskim otocima zadovoljeno.

Vinova loza je jedna od najotpornijih poljoprivrednih kultura na sušu, ali ima određene zahtjeve u pogledu količine i rasporeda oborina u vrijeme vegetacije, radi dobivanja redovitog i kvalitetnog priroda. Minimalne količine oborina za uzgoj loze iznose 300 mm. Na području Dalmacije godišnje količine se kreću od 600 - 1200 mm. Na Pagu godišnje padne oko 800 mm. kiše a to je dovoljno za optimalni rast i razvoj loze i dozrijevanje grožđa.

Utjecaj vjetrova može biti povoljan i nepovoljan. Lagani i umjereni vjetrovi povoljni su za fiziološke procese vinove loze, dok jaki vjetrovi u vrijeme vegetacije oštećuje lozu lomeći mladice i grozdove.

Bura pripada hladnim silaznim vjetrovima. Puše na obalama uz koje gorski lanac dijeli topliji zrak nad morem od hladnijeg nad kopnom. Bura se javlja osobito često u hladnijem dijelu godine, a smjer joj je sjeveroistočni. Bura je mahovit vjetar s najjačim udarima u podnožju planina koje leže tik uz obalu. Na takvim mjestima postiže brzinu od 35 m/s. Ona je veoma važan parametar na otoku Pagu.
Velebit dijeli otok od Like. Iznad Paga se nalazi prijevoj Velebno, koji je veoma nizak, a što je prijevoj niži , u njemu je struja bure jača.
Udaranjem zraka o more bura stvara površinske valove s čijih kresta vjetar odnosi mnoštvo sitnih kapljica. Ta se pojava zove morski dim. Otok Pag je svojom istočnom stranom jako izložen buri. Udara ga vjetar, zapljuskuju valovi s kopnene strane i na njega dolazi morski dim zbog čega nastaje posolica na obali i dosta daleko na obali otoka. Posolica je sloj soli kojima je pokriveno raslinje, a nastaje isparavanjem vode morskih kapljica što ih je donijela bura. Veće su količine soli štetne za raslinje. Od nje vegetacija postaje slana, a trava takvih livada ukusna je hrana domaćih životinja.
Jugo je tipičan vjetar Sredozemlja. Puše iz unutrašnjosti Afrike prema moru. Iznad Sredozemnog mora upija vlagu i nama dolazi kao topao i vlažan. Pri dizanju nad otocima i uz planine u njemu se stvaraju oblaci i padaju obilne kiše.
U ljetno doba karakterističan za Dalmaciju je sjeverozapadni vjetar – maestral. To je vrlo povoljan vjetar koji ublažava popodnevnu žegu, ali ima i jednu negativnu stranu a to je što izaziva povećan gubitak vlage iz tla kojom ovo područje ljeti oskudijeva.
Tramuntana je sjeverni vjetar koji vrlo često donosi hladan alpski zrak. Ljeti je čest pri naglim promjenama vremena tj. neverama pri čemu zna donijeti oblake i osvježavajući ljetni pljusak. Ponekad donese i grad (tuču) koji nanosi veliku štetu na lozi.