Gospodarstvo

U prijašnja vremena stanovnici otoka bavili su se stočarstvom, vinogradarstvom, ratarstvom, ribarstvom, radili u solani, bili pomorci ili obrtnici. Pag je danas u gospodarskom smislu prvenstveno okrenut turizmu. Osim turizma veliki dio stanovništva bavi se i poljoprivredom. Za poljoprivredu se koristi oko 80% površine otoka.

Prema podacima iz 1959. godine :»Otok proizvodi godišnje oko 40.000 hektolitara vina, 100.000 kg sira i 21.000 kg vune. Otok ima 35.000 ovaca. Vinogradari iz samog grada Paga godišnje iscijede do 12.000 hektolitara vina i pripreme 30.000 kg. sira».

Iz ovih podataka vidimo da je najrasprostranjenija grana poljoprivrede ovčarstvo, što je i logično, pošto 85% površine otoka prekriva kamen. Ono je razvijeno na cijelom otoku. Potražnja za nadaleko poznatim i priznatim «Paškim sirom» stavila je u drugi plan ostalu poljoprivredu. Veća zarada od sira je razlog da su pašnjaci zauzeli površinu koja je tradicionalno pripadala ostalim kulturama. Uz sir, skuta i janjeće meso s otoka izuzetne su kvalitete. Ipak i pored takva stanja i ostale poljoprivredne kulture uspjele su se očuvati na otoku. Najsjeverniji dio otoka, točnije Lun bavi se maslinarstvom. Blaga klima tog dijela otoka pogoduje stablima maslina od kojih neke imaju i više od 1000 godina. Na cijelom otoku ima oko 30.000 stabala maslina.

Stotinama godina loza je bila najtipičnija poljodjelska kultura otoka Paga. Stoljećima strpljivo uzgajana, postala je nedjeljiv dio otočkog agrarnog pejzaža. Još u prvoj polovici XX stoljeća vino je najvažniji poljoprivredni proizvod otočkog gospodarstva. Novaljsko polje nekad poznato po crnim sortama vinove loze ponovo doživljava ekspanziju te kulture. Još 1940. Budimirović Stjepan u knjizi «Vina Banovine Hrvatske» kaže: «Novaljska su vina gotovo sva priredjena od odlike Brajdice, crvene su boje, s dosta alkohola i malo kiseline. S jeseni dolazi odavle, medju prvima, u trgovine slatki Novaljski mošt». U Kolanu također ima vinograda u kojima prevladava bijela sorta Torbijan.

Stanovništvo grada Paga, pretežno se bavi stočarstvom, a zanimljivo je to da ono malo vinograda što je preostalo u paškom polju ima najraznolikiji sortiment. Osim Torbijana, Gegića i Topola kojih ima i u drugim dijelovima otoka samo tu nailazimo na: Cipar, Petovku, Silbijanac, Muškatel, Muškat mali bijeli...

Povljansko polje uz proizvodnju povrća kojim se stanovništvo tradicionalno bavi, još ima dosta vinograda u kojima prevladava autohtona bijela sorta Gegić. I Vlašićansko polje još ima, premda puno manje od Povljanskog vinograda, u kojima se nerijetko nađe još jedna autohtona sorta - Topol. Prema podacima iz 1894. Godine kotar Pag ima 1.680 ha vinograda te proizvodnju od 22.172 hektolitara vina. Godine 1991 Pag ima 551 ha pod vinovom lozom i proizvodnju od 13.000 hl vina.

Od ostale poljoprivredne proizvodnje, kao dopunskom djelatnosti stanovništvo otoka bavi se i pčelarstvom, ribolovom, vrtlarstvom i proizvodnjom travarice- aromatiziranog vinskog destilata.
U samom gradu Pagu dio stanovništva je zaposlen u solani, koje su postojale već u IX. stoljeću. Paška solana najveći je proizvođač soli na Jadranu.Velika i plitka uvala i klima idealan za proizvodnju soli pružale su najviše sredstava za život ovdašnjem stanovništvu. Iz nje se godišnje ubere i do 20 000 tona soli. Bazeni solane danas zauzimaju oko 3 km2 površine.

Turizam i ugostiteljstvo danas su najvažnije djelatnosti na otoku. Otok posjeti godišnje preko 350 000 gostiju, koji ostvare gotovo 3.000.000 noćenja. Turizam predstavlja gospodarsku granu koja stimulativno djeluje na stočarstvo i poljodjelsku proizvodnju, čija je posebnost i kvaliteta već odavno prepoznata izvan granica otoka.