MyImage

Agrotehnika rodnih nasada


U nasadima vinograda na otoku Pagu obrada se vrši većinom ručno. To je razlog da su i razmaci sadnje manji i prosječno iznose 1,20 x 1,20. Prema tome broj trsova po hektaru je nešto manji od 7000. To ne važi za paško, a nešto manje i za povljansko i kolansko polje koja su jače izložena buri. U njima je potrebno, da bi se vinogradi zaštitili od vjetra i soli podizati vjetrozaštitne pojaseve (jata – kako se u Pagu zovu). U vinogradima na obroncima i terasama zaštitu čine kameni zidovi, a uz zidove su nasadi trstike i tamarisa. U poljima su nasadi trstike i tamarisa posađeni na rubovima polja, te unutar polja, gdje se često stavlja i osušena trstika. To je razlog da je broj trsova ovdje manji.

Od davnine se u svim vinogradima na otoku Pagu primjenjuje samo jedan uzgojni oblik – račvast. Taj je uzgoj karakterističan za zemlje bazena Sredozemnog mora sa toplom klimom i manjim količinama oborina u periodu vegetacije. On je posebno prikladan za krajeve sa stalnim jačim vjetrovima kao što je slučaj upravo na otoku Pagu, jer se i zaštita od vjetrova lakše provodi.
Stablo je visine 20 – 40 cm, na kojem su formirana isprva 3, a kasnije 4 – 6 krakova. Na svakom se kraku uzgoji 1 – 2 štrljka, a svaki nosi 1 – 2 reznika sa 1 – 2 pupa. Karakteristika uzgoja je kratki rez rodnog drva i malo opterećenje koje u prosjeku iznosi 10 – 12 pupova po čokotu. Armature nema, mladice se ostavljaju da slobodno rastu, a kod uzgajanih sorti su dovoljno čvrste da podnose težinu grozdova bez vezanja. Za Pag je interesantan u tom pogledu kultivar Topol, koji je i dan danas na žalost sasvim malo raširen, a karakterističan je po puzavu rastu mladica, praktički po zemlji gdje je i najbolje zaštićen od vjetrova.

U vinogradima Paga se izvodi obično samo proljetna i ljetna obrada. Proljetna obrada je do dubine oko 15 cm, a obavlja se poslije izvršene rezidbe. U isto vrijeme se vrši i gnojidba. Proljetnom obradom se loza nagrće. U periodu vegetacije, obično u lipnju vrši se prva ljetna obrada uz odgrtanje loze. Tlo nakon ove obrade ostaje poravnato. Druga plitka ljetna obrada vrši se u srpnju, ali ona često izostaje, ako zbog suše nema jačeg razvoja korova.
Nakon tog vremena vegetacija se razvije i prekrije cijelu površinu vinograda, pa više nije moguće vršiti obradu, a zbog klimatskih i zemljišnih uvjeta to često nije neophodno.
Obrada tla se vrši ručno, okopavanjem, a u novije vrijeme i motokultivatorima.

Što se tiče gnojidbe ona se vrši dva puta godišnje, u proljeće sa stajskim ( najčešće ovčjim ) gnojem ili s NPK, a na početku ljeta vrši se prihrana loze nekim umjetnim dušičnim gnojivom. Zavisno o vremenskim uvjetima u vinogradima se provodi 5 – 7 prskanja protiv pepelnice i peronospore. Najčešće sredstvo protiv peronospore je modra galica, a protiv pepelnice elementarni sumpor.

Pošto se loze koje prevladavaju na otoku ne mogu naći u prodaji Pažani su prisiljeni kalemiti ih sami. Loza se kalemi od kraja svibnja pa do sredine lipnja. Cijepi se dakle na zeleno. U primjeni su uglavnom dvije podloge koje se beru u zapuštenim vinogradima i sade godinu ili dvije prije cijepljenja. Te podloge su Rupestris du Lot koja dominira na skeletnim suhim i mršavim tlima, naročito na obronačnim položajima, a na dubljim i svježim tlima polja prevladava Riparia- Rupestris Schwarzmann. Po nekim podacima Rupestris du Lot je zastupljena sa 30 %, Schwarzmann sa 60 %, a 10 % otpada na ostale podloge.

Tla u poljima otoka bogata su u sadržaju aktivnog vapna, pa je pojava kloroze na nekim položajima redovita i jaka. Problem se pogoršava i zbog veće koncentracije soli NaCl koja u tlo dolazi posolicom nošena vjetrom, a na niskim položajima i podzemnim putem.